POP/ROCK

RADIO-EXTAZA

listen with Window Media Player   listen with Winamp   listen with iTunes   listen with RealPlayer

Trenutna pesma:

Svet

Zbog približavanja uragana Erl u Severnoj Karolini proglašeno vanredno stanje. Nastavlja se evakuacija turista. Evakuacija u Severnoj Karolini

U Severnoj Karolini proglašeno je vanredno stanje zbog približavanja uragana Erl, koji se od karipskog regiona kreće prema istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država. Uragan je ponovo ojačao i dostigao brzinu 230 kilometara na sat.

Federalna agencija za vanredne situacije još ranije je pozvala stanovnike naselja na atlantskoj obali da se pripreme za evakuaciju.

Uvedene vanredne mere podrazumevaju ograničenja u saobraćaju, a vlasti Severne Karoline evakuišu turiste.

Stotine vozila zakrčila su puteve koji vode od obale ka unutrašnjosti. Građani na različite načine doživljavaju dolazak nevremena.

"Nikada do sada nisam doživela oluju pa ne znam kako to izgleda. Zabrinuta sam zbog dolaska nevremena i što škole neće raditi", kaže stanovnik Vilmingtona, Severna Karolina.

Upozorenje federalnih vlasti odnosi se na veliki deo američke istočne obale, od Severne Karoline do Mejna.

Uragan Erl trenutno je na oko hiljadu kilometara od Severne Karoline, a očekuje se da će se tokom dana, praćen visokim talasima i jakim vetrom, približiti obali.

Meteorolozi se uzdržavaju od procena koliko bi nevreme moglo zahvatiti i kopno, pošto se do sada u potpunosti kretalo nad okeanom.

Otpočela evakuacija turista sa ostrva nedaleko od obale Severne Karoline, pošto se uragan "Erl", prošavši preko Kariba, približava Istočnoj obali SAD. Vetar dostiže brzinu 125 kilometara na sat. "Erl" preti Istočnoj obali

Istočna obala SAD priprema se za dolazak razornog uragana "Erl", koji je dostigavši brzinu od 200 kilometara na čas oslabio i trenutno se svrstava u treću kategoriju uragana, od najviše pet. Brzina vetra dostiže 125 kilometara na sat.

Na satelitskim snimcima "Erla", koji je NASA objavila ranije, vidi se da je uragan prešao područje Kariba i da se kreće prema istočnoj američkoj obali, izvestili su američki mediji.

Otpočela je evakuacija turista sa ostrva Okrakouk nedaleko od obale Severne Karoline. S obzirom da je teško predvideti gde će tačno udariti uragan, moguće su evakuacije i u drugim gradovima istočne obale, pre svega u državi Mein.

U zavisnosti od pravca kretanja, "Erl" bi mogao da pogodi i Njujork. Uragan je prethodno pogodio Portoriko, a mogao mi da udari i Bahamska ostrva.

Uragan "Daniela", čiji se dolazak takođe sa strahom iščekivao i koji je do sada već odneo dva života, u međuvremenu je nešto oslabio na severnom Atlantiku, ali Nacionalni centar za uragane je upozorio da se na istom području Atlantika već formira nova oluja pod imenom "Fiona".

Ipak, kako se navodi, ne očekuje se da će "Fiona" ojačati do nivoa uragana.

Američki predsednik Barak Obama objavio je da je borbena misija SAD u Iraku okončana i da su od sada Iračani odgovorni za bezbednost u svojoj zemlji, javile su agencije. Američki sekretar za odbranu Robert Gejts iznenada doputovao u Irak. Kraj američke vojne misije u Iraku

Američki predsednik Barak Obama objavio je kraj borbenih operacija u Iraku, posle više od sedam godina rata, i da je sada vreme da se okrene nova stranica.

"Večeras proglašavam kraj američke borbene misije u Iraku. Operacija 'Iračka sloboda' je završena i irački narod sada ima glavnu odgovornost za bezbednost svoje zemlje", izjavio je Obama u obraćaju naciji iz Ovalnog kabineta Bele kuće, koje su glavne TV stanice direktno prenosile.

Prema njegovim rečima, SAD su "platile ogromnu cenu da bi budućnost Iraka stavile u ruke njegovog naroda".

"Istrajali smo zbog uverenja koje delimo sa iračkim narodom, uverenja da iz pepela rata novi početak može da se rodi u toj kolevci civilizacije", istakao je Obama, dodavši da "okončanje tog rata nije samo u interesu Iraka već i u našem sopstvenom".

Iz Ovalnog kabineta Bele kuće, predsednici po pravilu američkoj naciji upućuju izuzetno važne poruke. Obama se od dolaska na predsednički položaj samo jednom obratio iz te kancelarije, kada je u junu najavio obnovu Meksičkog zaliva posle ekološke katastrofe nastale izlivanjem nafte.

Obama je dobar deo govora posvetio domaćim temama, odnosno ekonomskim teškoćama SAD. Iako je nastupio kao vrhovni komandant oružanih snaga SAD, on je rekao da je njegova centralna uloga kao predsednika, da omogući da ljudi ponovo nađu posao. "Naš najhiitniji zadatak je da obnovimo privredu", dodao je.

Američki predsednik je podsetio naciju da je u februaru prošle godine obećao okončanje borbene uloge američke vojske u Iraku do kraja avgusta ove godine, "i to je ono što smo uradili".

Obama je dodao da će okončanje borbene misije poslati svetu poruku da SAD nameravaju da održe i ojačaju svoje vođstvo u 21. veku.

I pre nego što se kandidovao za predsednika, Obama se protivio ratu u Iraku, kao sukobu koji je podstakao antiameričko raspoloženje u svetu i odvukao resurse od Avganistana. U govoru je pomenuo da će se SAD sada usmeriti na taj deo sveta.

On je sada odao priznanje požrtvovanju američkih vojnika, kojih je milion i po prošlo kroz irački rat u proteklih sedam i po godiina. U toj zemlji poginulo je više od 4.400 američkih vojnika.

Obama je, takođe, uputio poziv iračkim liderima da što hitnije formiraju vladu.

Američki predsednik Barak Obama objavio je da je borbena misija SAD u Iraku okončana i da su od sada Iračani odgovorni za bezbednost u svojoj zemlji, javile su agencije. Američki sekretar za odbranu Robert Gejts iznenada jutros doputovao u Irak, u kojem od sinoć boravi potpredsednik SAD Džozef Bajden. Kraj američke borbene misije u Iraku

Američki predsednik Barak Obama objavio je kraj borbenih operacija u Iraku, posle više od sedam godina rata, i da je sada vreme da se okrene nova stranica.

"Večeras proglašavam kraj američke borbene misije u Iraku. Operacija 'Iračka sloboda' je završena i irački narod sada ima glavnu odgovornost za bezbednost svoje zemlje", izjavio je Obama u obraćaju naciji iz Ovalnog kabineta Bele kuće, koje su glavne TV stanice direktno prenosile.

Prema njegovim rečima, SAD su "platile ogromnu cenu da bi budućnost Iraka stavile u ruke njegovog naroda".

"Istrajali smo zbog uverenja koje delimo sa iračkim narodom, uverenja da iz pepela rata novi početak može da se rodi u toj kolevci civilizacije", istakao je Obama, dodavši da "okončanje tog rata nije samo u interesu Iraka već i u našem sopstvenom".

Iz Ovalnog kabineta Bele kuće, predsednici po pravilu američkoj naciji upućuju izuzetno važne poruke. Obama se od dolaska na predsednički položaj samo jednom obratio iz te kancelarije, kada je u junu najavio obnovu Meksičkog zaliva posle ekološke katastrofe nastale izlivanjem nafte.

Obama je dobar deo govora posvetio domaćim temama, odnosno ekonomskim teškoćama SAD. Iako je nastupio kao vrhovni komandant oružanih snaga SAD, on je rekao da je njegova centralna uloga kao predsednika, da omogući da ljudi ponovo nađu posao. "Naš najhiitniji zadatak je da obnovimo privredu", dodao je.

Američki predsednik je podsetio naciju da je u februaru prošle godine obećao okončanje borbene uloge američke vojske u Iraku do kraja avgusta ove godine, "i to je ono što smo uradili".

Obama je dodao da će okončanje borbene misije poslati svetu poruku da SAD nameravaju da održe i ojačaju svoje vođstvo u 21. veku.

I pre nego što se kandidovao za predsednika, Obama se protivio ratu u Iraku, kao sukobu koji je podstakao antiameričko raspoloženje u svetu i odvukao resurse od Avganistana. U govoru je pomenuo da će se SAD sada usmeriti na taj deo sveta.

On je sada odao priznanje požrtvovanju američkih vojnika, kojih je milion i po prošlo kroz irački rat u proteklih sedam i po godiina. U toj zemlji poginulo je više od 4.400 američkih vojnika.

Obama je, takođe, uputio poziv iračkim liderima da što hitnije formiraju vladu.

Fidel Kastro izjavio da je bio toliko teško bolestan, da je spao na 66 kilograma težine. Kastro se povukao se iz politike, jer je mislio da je "na vratima smrti". Od prošlog meseca ponovo je u javnosti. Kastro: Bio sam "na vratima smrti"

Bivši kubanski lider Fidel Kastro izjavio je da se pre četiri godine sa vlasti povukao jer je mislio da neće uspeti da savlada bolest koja ga je veoma iscrpla.

"Bio sam na vratima smrti, ali sam se povratio", rekao je 84-godišnji vođa kubanske revolucije, u intervjuu levičarskom meksičkom listu "La hornada".

Na čelu Kube sada je Fidelov mlađi brat Raul, ali Fidel i dalje vodi Komunističku partiju.

Fidel Kastro je, posle skoro četvorogodišnjeg života u senci, prošlog meseca počeo da se učestalo pojavljuje u javnosti.

U jednom od nedavnih obraćanja svetskoj javnosti upozorio je da bi konflikt SAD i Izraela s Iranom doveo svet na ivicu nuklearnog rata.

Kastro je u intervjuu naveo da je, u vreme bolesti, imao svega 66 kilograma, što je premalo za čoveka visokog oko 190 centimetara, i da sada ima 86 kilograma.

Kubanska vlada nikada nije zvanično objavila od čega je lider bolovao, a pominjani su problemi sa crevima.

Kastro je u intervjuu meksičkom listu naveo da je operisan nekoliko puta.