POP/ROCK

RADIO-EXTAZA

listen with Window Media Player   listen with Winamp   listen with iTunes   listen with RealPlayer

Trenutna pesma:

Zanimljivosti

Vlasnici aviokompanija na različite načine pokušavaju da snize cene karata. Pojedini predlažu da putnici sami nose svoj prtljag do aviona, dok drugi razmatraju mogućnost da ukinu mesta za sedenje i uvedu mesta za stajanje! Ako stojite u avionu, niže cene karata

Avio prevoznici u svetu na razne načine pokušavaju da smanje troškove prevoza ne gubeći istovremeno na profitu.

Da bi snizila cenu karata jedna avio kompanija iz Kine došla je na ideju da ukine mesta za sedenje i uvede mesta za stajanje, a sličnih zamisli kao što je uvođenje dodatne takse za preterano gojazne putnike bilo je i kompanijama drugih zemalja.

U tom pravcu razmišljaju i u popularnoj niskotarifnoj avio kompaniji "Rajaner" iz Dablina.

Naime, direktor kompanije Majkl O'Liri predlaže da putnici sami nose svoj prtljag do aviona kako bi se izbegla njegova registracija i time snizila cena avionskih karata.

"Moj san je da svi naši putnici putuju besplatno. Čemu služi registracija prtljaga osim da putnici gube vreme? Umesto toga mogli bismo da ih pustimo da sami nose svoje kofere do aviona", rekao je O'Liri, prenela je lokalna štampa.

O'Liri je ipak istakao da u njegovoj kompaniji nijedna vrsta uštede neće biti na štetu bezbednosti putnika.

Snajperisti će "do daljnjeg" patrolirati plažom u Sidneju i čuvati koloniju koja broji 120 pingvina kako bi se zaustavilo dalje stradanje ove ugrožene vrste. Snajperisti čuvaju pingvine

Istraga uzroka smrti nekoliko pingvina na plaži u okrugu Nort Hed u Sidneju dramatično je ubrzana i podignuta na novi nivo nakon što je još jedna životinja prekjuče pronađena na smrt izujedana na plaži "Karantin".

To je deveti pripadnik ugrožene kolonije Malih pingvina od svega 60 parova, kojeg je u poslednjih 10 dana ubila lisica ili pas. Četiri su pronađena prošlog petka, a još toliko u narednih nekoliko dana, piše "Dejli Telegraf".

Autopsija u "Taronga" zoo-vrtu je potvrdila da povrede na pingvinima odgovaraju čeljustima pasa ili lisica.

Zbog toga je Nacionalni park i servis za očuvanje životinjskog sveta angažovao dvojicu snajperista sa puškama kalibra 22 milimetra, da, počev od sinoć, patroliraju plažom "Karantin" i njenom okolinom, jer su otkriveni tragovi lisica u toj oblasti.

S obzirom da su pingvini stradali najčešće u sumrak prilikom povratka na obalu, snajperisti će se i večeras pojaviti na svom novom "radnom mestu" i štititi pripadnike kolonije u okruzima Menli i Nort Hed "dokle god to bude potrebno".

"Napadnuti su u vreme kada su im stomaci punih ribe ili tokom 'druženja' van jazbina i ne obraćaju previše pažnju", rekla je Anđelika Trečler, portparolka Centra za zaštitu okoline u Menliju, čiji će aktivisti uraditi "šta god je potrebno" da se zaštite pingvini. Već su sastavili spisak od 30 dobrovoljaca koji će ih paziti danju i noću.

Međutim, napadi na pingvine su se dogodili na privatnim plažama, kojima je pristup zabranjen, što dodatno otežava praćenje kolonije.

Okrug Menli je, takođe, angažovao i specijalizovane forenzičare za životinje ne bi li se utvrdilo koja životinja je odgovorna. Nadaju se da će DNK uzorci sa uginulih pingvina identifikovati rasu psa koji je umešan.

Ako se otkrije da je pas u pitanju i koje rase, okrug će tražiti od vlasti da izdaju naloge koji će omogućiti da se ode na adrese svih vlasnika u okrugu koji poseduju tu rasu i da se od njihovog ljubimca uzme DNK uzorak.

Dođe li do poklapanja, vlasnik psa se može suočiti sa velikom novčanom kaznom ili krivičnom prijavom.

Džilea Karni, portparolka "Vajersa", australijske organizacije za zaštitu divljih životinja, misli da bi vlasnici kućnih ljubimaca morali da drže svoje životinje dalje od divljih i da ih zaključavaju noći, ne dozvoljavajući da lutaju kroz ili u blizini nacionalnog parka.

"Apelujemo na sve vlasnike u kraju da budu posebno obazrivi. Gubitak bilo kojeg primerka ove krhke kolonije pingvina je strašan", dodala je direktorka Nacionalnog parka, Seli Barns.

Roditelji jednog 17-godišnjeg Belgijanca zaboravili su juče ujutro svog sina na parkingu pored auto-puta u istočnoj Francuskoj, zbog čega su morali da se vrate 300 kilometara kako bi ga pokupili i vratili u Belgiju. Zaboravili dete na parkingu

Vreme je godišnjih odmora. Zanimljivost koja stiže iz Francuske, mogla bi da bude i upozorenje svima koji prikolicom kreću na put.

Roditelji jednog 17-godišnjeg Belgijanca zaboravili su sina na parkingu pored autoputa u istočnoj Francuskoj.

Tinejdžer, koji je iz porodične kamp-prikolice izašao tokom noći jer mu je bilo mnogo toplo, ispričao je da je prespavao na klupi na parkingu.

Kada se juče ujutru probudio, kamp-prikolice više nije bilo, a on je ostao bez novca i bez mobilnog telefona.

"Sam sam, ostavili su me", rekao je mladić osoblju benzinske pumpe koje mu je ponudilo doručak i obavestilo policiju.

"Njegovi roditelji su bili udaljeni 300 kilometara odatle", rekao je direktor benzinske pumpe.

Prema rečima policajaca, mladićev otac nije primetio da je za sobom ostavio sina.

"Bilo mu je neprijatno i bio je veoma iznerviran, ali se odmah vratio po sina", dodao je policajac.

Domaćica iz Linkolnšira bila je prva od 2.400 ljudi koji će mesecima stajati poput "živih skulptura" na londonskom Trafalgar skveru, u okviru projekta vajara Entonija Gormlija. "Žive skulpture" na Trafalgar skveru

Prve "žive skulpture" počele su u ponedeljak da se smenjuju na četvrtom, upražnjenom postolju (soklu) na Trafalgar skveru, jednoj od najposećenijih turističkih lokacija Londona.

U sklopu umetničkog projekta koji je osmislio britanski vajar Entoni Gormli, pod nazivom "Jedan i ostali", oko 2.400 dobrovoljaca smenjivaće se danonoćno tokom 100 narednih dana. Svaki od njih će na postolju stajati po jedan sat.

Gormli, koji je 1994. dobio Tarnerovu nagradu - prestižno britansko priznanje za savremenu umetnost - rekao je da je projektom želeo da sačini neobičan portret moderne Velike Britanije "sa njenim izvanrednim kulturnim raznolikostima". Između ostalog, i da napravi kontrast u odnosu na ostale istorijske ličnosti koje okružuju postolje.

Jutarnji početak akcije, čiji je cilj da hiljadama anonimnih ljudi podari trenutak slave, omeo je jedan demonstrant sa transparentom "Sačuvajte decu. Zabranite duvan i pušenje na filmu", i pre prve "žive skulpture" popeo se na sokl.

A prva je bila 35-godišnja domaćica iz Sliforda, Rejčel Vordel.

"Želela sam da prikažem jednu od normalnih mama, koje svakodnevno ostaju kod kuće i nemaju priliku da, u normalnim okolnostima, budu 'umetničko delo' - da pokažem svojoj deci da, kad porastu, da mogu da urade, da budu deo bilo čega, bez obzira koliko se obično osećaju", rekla je Vordelova.

"Tako je opuštajuće tamo gore, posebno kada je lepo vreme", izjavila je nakon što je 60 minuta provela na četvrtom postolju čija je visina sedam metara.

Stiglo je više od 15.000 prijava, a učesnici su birani nasumično. Svaki je imao mogućnost da na neki način osmisli svoj "nastup".

Suren Seneviratne, 22-godišnji student umetnosti, bio je obučen kao panda i držao je natpis sa brojem svog mobilnog telefona, da bi prolaznici mogli da ga zovu. Pomenuta domaćica Rejčel Vordel se popela sa velikim balonom napunjenim helijumom.

Džejson Klark, medicinski radnik iz Brajtona, takođe je proveo jedan sat na soklu na Trafalgar skveru, gde se nalazi i spomenici admiralu Horejšiju Nelsonu i kralju Džordžu Četvrtom.

"Ovo je jedan od najslavnijih trgova sveta, a sokl je obično namenjen generalima, kraljevima, herojima", rekao je agenciji "Frans pres" Klark. "Sada su i obični ljudi dobili priliku da stoje tamo gore."

Na četvrtom soklu, postavljenom 1841, trebalo je da se nalazi konjanička statua, ali je ostao prazan zbog nedostatka novca. Od 1999. na njemu se smenjuju razna umetnička dela.

U Sidneju je rođeno prvo mladunče azijskog slona na teritoriji Australije, što je samo "prva epizoda" uspešno sprovedenog programa razmnožavanja ove ugrožene vrste u zoo-vrtu "Taronga". Prvi azijski slon rođen u Australiji

Nakon porođaja koji je trajao 3 časa, u subotu, u 3.08 ujutru, u sidnejskom zoološkom vrtu "Taronga" rođeno je slonče muškog pola, velikih ušiju i dugačke surle, teško 100 kilograma.

Već sledećeg dana je mladunče počelo da sisa i nije izazvalo zabrinutost da će izgubiti na težini.

"U prvih nekoliko dana bebe slona mogu izgubiti i po 10 procenata telesne težine", objasnio je novinarima direktor vrta, Gaj Kuper.

Veselo i zdravo slonče koje još uvek nema ime, privlači veliku pažnju, ne samo posetilaca, već i ostalih pripadnika krda.

Direktor Kuper dodaje da je oduševljen uspehom programa razmnožavanja u vrtu.

Naime, 2006. iz Bangkoka je u "Tarongu" dovedeno 8 slonova. Zadržao se samo jedan mužjak i četiri ženke, između ostalog i "ulična" slonica, novopečena majka Tong Di. Ostali su završili u Melburnu.  

Kod nje su odmah proradili majčinski instinkti, kažu zaposleni u zoo-vrtu.

"Vrlo je zaštitnički nastrojena prema novorođenčetu", napisao je na sajtu vrta jedan od čuvara slonova. "Mladunče je još malo nesigurno na nogama i stalno je uz majku".

Azijski slon spada u životinjske vrste kojima preti nestanak, a kojih na tom kontinentu, kako se procenjuje, na slobodi ima svega oko 34.000.

Još dve slonice iz zoo-vrta "Taronga", Porntip i Pak Bun, očekuju prinove, koje na svet treba da stignu 2010. i 2011. godine.

Inače, "blagosloveno stanje" slonica je najduže kod sisara i traje između 20 i 22 meseca.